Praznično radno vrijeme prodavnice: kada, koliko dugo, s kim — i kako će kupci saznati

Sredina decembra, vrijeme zatvaranja. Stalna mušterija pita za pultom: „Radite dvadeset četvrtog, je l' da? A do kada na dan dočeka Nove godine?“ Trgovac odmah kaže „isto kao prošle godine“, a onda uveče shvati da se ne sjeća tačno kako je bilo prošle godine. Ne zna ni ko radi između praznika, ni kog dana dobavljač hljeba posljednji put dostavlja.

Praznici funkcionišu drugačije od obične nedjelje. Kupci za nekoliko sati kupe ono što bi inače kupovali cijele nedjelje, a onda danima jedva da svrate. Dobavljači prave pauzu, i ekipa zaslužuje praznik, a na mnogim mjestima postoje i posebna pravila o tome kada prodavnica smije da radi. Ko u ovo doba godine odlučuje po navici, lako može da plaća plate u praznoj prodavnici ili da bude zatvoren baš kada bi cio kraj stajao u redu.

U ovom članku prolazimo kroz to kako da praznično radno vrijeme odredite na osnovu podataka, kako da rasporedite ekipu za praznike, šta da naručite prije i poslije zatvaranja, kako da obavijestite kupce i na šta da pazite kada ponovo otvorite. Primjeri su vezani za 24. decembar, 31. decembar i prvi dan Nove godine, jer su u mnogim zemljama to ključni dani, ali vaši praznici mogu biti drugačiji; brojke su u neutralnim jedinicama. Koliko dugo raditi uopšte obrađujemo u članku Do kada prodavnica treba da bude otvorena? Granični sat, nedjelje i rano otvaranje, a pripremu za cio kraj godine u članku Priprema za kraj godine: plan sezone za vašu prodavnicu od oktobra do januara.

Zašto je praznično radno vrijeme drugačije

U običnoj nedjelji radno vrijeme teče skoro samo od sebe: kupci su navikli na njega, raspored se ponavlja, a roba stiže uobičajenim danima. Oko praznika se ta rutina na nekoliko dana okrene naglavačke i odjednom se mijenja više stvari, koje utiču jedna na drugu.

• Ritam kupaca. Pred praznik svi kupuju u isto vrijeme, često sa punom korpom, a tokom praznika dolaze samo oni kojima je nešto ponestalo ili su nešto zaboravili.
• Pauza dobavljača. Mnogi dobavljači danima ne rade ili dostavljaju rjeđe. Ono što se rasproda poslije posljednje isporuke nedostaje danima.
• Potrebe ekipe. Praznik je i za porodicu, a svi žele iste slobodne dane. To treba riješiti unaprijed, i to pravedno.
• Pravila. Na mnogim mjestima postoje posebni propisi o radu prodavnica praznikom i nedjeljom, o radu na državni praznik i o prazničnom dodatku. Razlikuju se od zemlje do zemlje, pa čak i od mjesta do mjesta.
• Trošak. Praznični sat može da košta više od običnog: praznični dodatak, grijanje, osvjetljenje i osoba koja u to vrijeme nije kod kuće.

Obrazac praznika i šta ljudi kupuju

U većini malih prodavnica oko praznika se iz godine u godinu javlja sličan obrazac. Tačna vremena zavise od kraja, kupaca i lokalnih praznika, ali vrijedi krenuti od ove slike i dotjerati je sopstvenim prošlogodišnjim brojkama. Ako vaši praznici padaju na druge dane, ista logika važi: vrhunac pred praznik, miran praznik, novi vrhunac pred sljedeći.

Najvažnije u tabeli: praznični promet se ne raspoređuje, nego se sabija u nekoliko sati. Jutro 24. decembra ili rano popodne na dan dočeka Nove godine često donese koliko cio običan dan, ali poslije toga se vrata satima jedva otvore. Zato pitanje nije da li raditi za praznik, nego tačno koje sate.

Odluka na osnovu podataka: da li se isplati raditi praznično popodne?

Praznični sat se isplati ako dobit koju donese — ne promet! — pokrije ono što košta rad u tom satu. Za to vam trebaju dvije brojke: prošlogodišnji pazar po satima za isti dan i trošak jednog sata rada. Prođimo kroz primjer u neutralnim jedinicama. Prošle godine 31. decembra, između 2 i 6 popodne, prodavnica je imala 600 jedinica pazara, a prosječna marža joj je 25 odsto. Popodne za pultom stoji jedan prodavac, sa 12 jedinica po satu, a u primjeru pretpostavljamo praznični dodatak od 50 odsto, pa košta 18 jedinica po satu. Dodatno grijanje, osvjetljenje i hlađenje popodne iznose 2 jedinice po satu. Dakle, jedan praznični sat rada košta 20 jedinica.

Popodne se u cjelini isplati: 150 jedinica dobiti minus 80 jedinica troška ostavlja 70 jedinica. Posljednji sat je, međutim, već u gubitku, jer 15 jedinica dobiti stoji naspram 20 jedinica troška. Ako zatvorite u 5, 135 jedinica dobiti minus 60 jedinica troška ostavlja 75 jedinica — dakle sa jednim satom manje zarađujete 5 jedinica više, a vaš kolega može da bude kod kuće sat ranije. To je praznični granični sat: sat u kojem dobit više ne pokriva trošak.

• Prilagodite brojke ovoj godini. Ako vam je pazar ove jeseni 10 odsto manji nego prošle godine, smanjite i prošlogodišnje praznične brojke. U primjeru tada sat od 4 do 5 popodne donosi 108 jedinica pazara i 27 jedinica dobiti, što je i dalje 7 jedinica više od troška.
• Ako sami stojite za pultom, ni vaš sat nije besplatan. Računajte ga kao da plaćate zamjenu, inače će vam svaki praznični sat izgledati isplativo.
• Pogledajte kuda odlazi izgubljeni promet. Ako zatvorite ranije, dio kupaca dođe ujutru, pa promet nije sasvim izgubljen, samo se pomjera.
• Mislite i na lojalnost. Miran praznični sat donosi malo novca, ali ako ste jedini otvoreni u blizini, kupci će to zapamtiti. To ne možete izmjeriti u jedinicama, ali o tome možete svjesno da odlučite.
• Jedna godina nije obrazac. Ako imate podatke za dvije ili tri godine, pogledajte sve: kišan praznik ili onaj koji padne na vikend može mnogo da iskrivi sliku.

Pravila, praznični dodatak, dani odmora

Prije nego što bilo šta okačite na vrata, provjerite šta je dozvoljeno. Koji se dani računaju kao državni ili neradni praznici, da li prodavnica smije da radi nedjeljom ili na praznik i, ako smije, koliko dugo — razlikuje se od zemlje do zemlje, pa čak i od regiona do regiona i od grada do grada. Mogu postojati lokalni praznici za koje u susjednom gradu niko nije čuo, a ono što je dozvoljeno ponekad zavisi od veličine prodavnice, od toga da li vlasnik u njoj lično radi ili od vrste prodavnice.

• Provjerite kojim danima je zatvaranje obavezno, a kojim je dozvoljeno radno vrijeme kraće.
• Raspitajte se koliki praznični dodatak pripada onome ko radi na državni praznik ili u nedjelju i uključite ga u trošak sati.
• Pitajte koliko odmora zaposlenima pripada između dvije smjene i u toku nedjelje, jer se to u gužvi oko praznika lako prekrši.
• Ako se pravila mijenjaju iz godine u godinu, ne polazite od prošlogodišnjeg obavještenja, nego uvijek od važećih propisa.

Raspored ekipe za praznike

Opšta načela pravljenja rasporeda — smjene koje prate promet i trošak plata — obrađujemo u članku Raspored smjena u prodavnici: da trošak plata ne pojede zaradu. Praznici ipak imaju nekoliko svojih posebnosti: svi traže iste slobodne dane, vrhunci su kratki i oštri, a to ko je radio prošlog Badnjeg dana računa se i ove godine.

• Prvo dobrovoljci. Pitajte ko bi rado radio oko praznika. Nekome je važan praznični dodatak, neko slavi neki drugi praznik, a neko bi radije bio slobodan na dan dočeka Nove godine nego na Badnji dan.
• Rotacija iz godine u godinu. Zabilježite ko je prošle godine radio najtraženijih dana i dajte mu ove godine prednost za slobodne dane. To je najjednostavniji način da raspored djeluje pravedno.
• Rane prijave. Želje prikupite četiri nedjelje unaprijed i odredite rok. Ko se do tada ne javi, raspoređuje se prema rotaciji.
• Dodatna osoba za vrhunac. Ujutru 24. decembra i ujutru 31. decembra trebaju vam dvije osobe za pult i police; mirnim popodnevima dovoljna je jedna.
• Skraćeno radno vrijeme. Ranije zatvaranje ekipi često vrijedi više od cijelog slobodnog dana, a prodavnicu ne košta mnogo ako je popodne ionako mirno.
• Zagarantovan slobodan dan za svakoga. Svako unaprijed zna koji praznik sigurno ima slobodan, i to mu ne uzimajte u posljednjem trenutku.

Ako je ekipa mala i niko se ne javlja dobrovoljno, skraćeno radno vrijeme je pravedno rješenje. Mala prodavnica preživi zatvaranje u podne na Badnji dan, ali dobrog prodavca je teško zamijeniti ako svake godine baš on ostaje za pultom dok ostali slave. Poštovanje odmora i porodičnog vremena na duge staze je i u interesu prodavnice.

„Praznično radno vrijeme nije pitanje toga koliko trgovac može da izdrži, nego toga koji se sat isplati raditi — i od čijeg praznika za to uzimamo vrijeme.”

Naručivanje prije i poslije prazničnog zatvaranja

Najveća zamka prazničnog naručivanja nije količina, nego pauza u isporukama. Mnogi dobavljači danima ne rade ili dostavljaju u spojenim danima, pa između posljednje isporuke pred praznik i prve poslije njega može da prođe četiri ili pet dana. Tražite od svakog dobavljača praznični kalendar isporuka i naručivanje prilagodite njemu. Koliko naručiti za božićnu sezonu detaljno obrađujemo u članku Kada naručiti za Božić i koliko naručiti; ovdje je riječ o danima oko prazničnog zatvaranja.

Najvažnije načelo je posljednji dan pred zatvaranje: ono što tada ne prodate stari na polici ili u frižideru tokom zatvorenih dana. Zato svježu robu odmjerite tako da se rasproda sat-dva prije zatvaranja, čak i ako posljednji kupac ne nađe hljeb. Prazna polica za hljeb u podne na Badnji dan manji je problem od dvije gajbe hljeba u otpisu 27. decembra.

Kako kupci saznaju kada radite

Ni najbolje praznično radno vrijeme ne vrijedi ako kupci za njega ne znaju. Ko na Badnji dan popodne zatekne zaključana vrata, sljedeći put ide drugdje, a ko ne zna da radite dan poslije Nove godine, krene u veliki supermarket. Zato praznično radno vrijeme istaknite na što više mjesta, i to najmanje dvije nedjelje unaprijed.

• Na vratima. Jasno čitljiv list krupnim slovima, razložen po danima. Vidi ga svako ko prođe, čak i kada ste zatvoreni.
• Kod kase. Malo obavještenje na pultu ili pored kase i rečenica kupcu: „Na Badnji dan radimo do jedan.“ Tako će stalni kupci sigurno saznati.
• U izlogu. Tabla ili plakat koji se vidi sa ulice, da ga primijete čak i oni koji samo prolaze.
• Na društvenim mrežama. Kratka objava dvije nedjelje unaprijed i podsjetnik dan pred praznik. Tekst možete da prepišete sa obavještenja na vratima.
• Na profilu na mapama i u pretraživačima. Ne zaboravite da i tamo ažurirate praznično radno vrijeme, jer ga mnogi provjeravaju prije nego što krenu. Kako se upravlja profilom, obrađujemo u članku o pojavljivanju na mapama i u pretraživanju.

Kod obavještenja je najvažnija jasnoća. Ne pišite „skraćeno radno vrijeme za praznike“, jer iz toga niko ne može da zaključi da li na Badnji dan zatvarate u podne ili u šest. Razložite po danima i satima, a ako neki dan ne radite, napišite to. Ako nešto promijenite u posljednjem trenutku, ažurirajte svuda, inače će kupci vjerovati starom obavještenju.

Kontrolna lista po nedjeljama

Praznično radno vrijeme se ne sklopi za jedan dan. Ako počnete četiri nedjelje unaprijed, posljednje nedjelje nema žurbe, ekipa na vrijeme zna šta je čeka, a i kupci na vrijeme saznaju. Redoslijed u nastavku je polazna tačka koju možete da prilagodite svojim praznicima.

1. 11. Četiri nedjelje unaprijed: odlučite o radnom vremenuPogledajte prošlogodišnji pazar po satima za praznike, izračunajte koji se sati isplate i provjerite lokalna pravila. Odlučite koliko dugo ćete raditi kog dana.
2. 22. Četiri nedjelje unaprijed: rasporedPrikupite želje za slobodne dane i dobrovoljce, pogledajte prošlogodišnju rotaciju i napravite praznični raspored. Okačite ga tamo gdje ga svi vide.
3. 33. Tri nedjelje unaprijed: kalendari isporukaTražite od svakog dobavljača praznične dane isporuke i naručivanja i zabilježite kada roba posljednji put stiže pred praznik, a kada prvi put poslije njega.
4. 44. Dvije nedjelje unaprijed: naručivanje i obavještenjeNaručite robu sa dugim rokom, isplanirajte posljednju narudžbinu svježe robe i istaknite praznično radno vrijeme na vratima, kod kase, u izlogu, na društvenim mrežama i na profilu na mapama.
5. 55. Posljednje nedjelje: podsjetnici i provjereProvjerite da li se konačno radno vrijeme svuda pojavljuje, recite stalnim kupcima i postarajte se da svako zna kada radi. Podesite sniženje kvarljive robe za posljednje sate pred praznik.
6. 66. Posljednjeg dana pred zatvaranje: zatvorite kako trebaProđite kroz frižidere, kvarljivu robu ili prodajte ili zabilježite kao otpis, provjerite temperaturu frižidera, odnesite ili zaključajte gotovinu, isključite sve što nije potrebno i uključite alarm.
7. 77. Prvog dana poslije praznika: ponovno otvaranjeDođite ranije, prođite kroz frižidere i rokove trajanja, izložite svježu robu i pogledajte šta nedostaje. Uveče pomoću dnevnog pregleda uporedite pazar sa istim danom prošle godine.

Ponovno otvaranje poslije praznika

Prvi dan poslije praznika često počinje jakim jutrom: kupci žele svjež hljeb, mlijeko i povrće, jer je to kod kuće prvo ponestalo. Ako je polica za hljeb prazna ili u frižideru stoji jogurt kome je istekao rok, kupac počinje godinu sa lošim utiskom. Zato ponovno otvaranje ne počinje otključavanjem vrata, nego temeljnom provjerom.

• Frižideri i temperatura. Provjerite da li je svaki frižider ispravno radio tokom zatvorenih dana, a ako se neki pokvario, robu koja je bila u njemu ne izlažite.
• Rokovi trajanja. Prođite kroz mliječne proizvode, suhomesnato i robu sa kratkim rokom. Ono čiji je rok istekao tokom zatvorenih dana skida se sa police.
• Otpis sa razlogom. Robu kojoj je istekao rok ili se pokvarila zabilježite kao otpis zajedno sa razlogom, da biste sljedeće godine vidjeli koliko je izgubljeno zbog praznika i čega treba naručiti manje.
• Sniženja. Robu sa kratkim rokom koja je još u redu isplati se sniziti već prvog dana, makar i zakazanom akcijskom cijenom, da se rasproda do popodneva.
• Roba za prvi dan. Svježa roba treba da bude izložena do jutra, a kod robe sa dugim rokom provjerite šta se rasprodalo u vrhuncu pred praznik i šta nedostaje na polici.

Nekoliko dana poslije ponovnog otvaranja vrijedi sjesti sa brojkama. Koliki su bili pazar i dobit za praznike, sat po sat, koliko je otišlo u otpis, koji sat je bio nepotreban i koji proizvod se prerano rasprodao. Zapišite to sada, jer se sljedećeg novembra toga nećete sjećati, a tada ćete na osnovu toga planirati sljedeće praznično radno vrijeme.

Česte greške

• Odluka po navici. „Isto kao prošle godine“ — samo što niko ne zna da li se prošle godine isplatilo. Bez prošlogodišnjih brojki po satima odluka je nagađanje.
• Gledanje pazara umjesto dobiti. Praznični sat sa 60 jedinica pazara može da izgleda dobro, ali ako donosi 15 jedinica dobiti naspram 20 jedinica troška, u gubitku je.
• Kasno isticanje radnog vremena. List okačen dan pred praznik većina kupaca neće vidjeti, a stalni kupci će računati na staro radno vrijeme.
• Zaboravljen profil na mapama. Na vratima piše praznično radno vrijeme, a u pretrazi uobičajeno, i kupac zatekne zaključana vrata.
• Isti kolega svake godine u rasporedu. Ko svakog Badnjeg dana stoji za pultom, prije ili kasnije potražiće posao negdje drugdje.
• Neuračunata pauza u isporukama. Tek poslije posljednje narudžbine saznate da dobavljač ne dolazi četiri dana, a frižider za mlijeko je prazan.
• Previše svježe robe pred zatvaranje. Puna polica hljeba izgleda dobro u podne na Badnji dan, ali 27. decembra to je otpis.
• Ponovno otvaranje kao rutina. Ako se preskoči provjera frižidera i rokova trajanja, prvi kupac u godini nađe na polici robu kojoj je istekao rok.

Sažetak

• Praznično radno vrijeme odredite na osnovu prošlogodišnjeg pazara i dobiti po satima za iste dane, a ne po navici.
• Praznični sat se isplati ako njegova dobit pokrije plate, praznični dodatak i energiju; u primjeru je zatvaranje u 5 popodne na dan dočeka Nove godine ostavilo 75 jedinica naspram 70 kod zatvaranja u 6.
• Pravila o državnim praznicima, obaveznom zatvaranju, prazničnom dodatku i danima odmora razlikuju se od mjesta do mjesta — uvijek provjerite lokalne propise.
• Raspored napravite četiri nedjelje unaprijed, uz dobrovoljce, rotaciju i skraćeno radno vrijeme, i svakome dajte zagarantovan slobodan praznik.
• Naručivanje prilagodite pauzi u isporukama: svježa roba treba da se rasproda prije zatvaranja, a kvarljivog naručite manje.
• Radno vrijeme istaknite dvije nedjelje unaprijed, razloženo po danima i satima, na vratima, kod kase, u izlogu, na društvenim mrežama i na profilu na mapama.
• Poslije praznika prođite kroz frižidere i rokove trajanja, zabilježite otpis sa razlogom i zapišite pouke za sljedeću godinu.

Često postavljana pitanja