Kad biste jedan dan iza pulta samo posmatrali šta ko spušta ispred vas, uobličila bi se priča čitavog komšiluka. U šest ujutru neko ko žuri na posao kupi dva peciva i čokoladno mlijeko. U devet starija komšinica uzme pola hljeba i litar mlijeka. U podne odlaze sendvič i sok, u pola pet mama kupuje mlijeko, jogurt i čokoladicu za dijete, a u sedam uveče ulazi neko ko je usred kuvanja shvatio da kod kuće nema crnog luka.
Ove korpe izgledaju sićušno, ali zajedno čine promet prodavnice i mnogo govore o tome ko živi u kraju, kako živi i šta mu treba. Ako razumijete šta ljudi kupuju kod vas i kada, bolje znate šta da stavite na policu, kada za pultom treba da budu dvije osobe i šta nikada ne smije da nestane.
U ovom članku prolazimo kroz dan male prodavnice, gledamo s kojim misijama kupci dolaze, šta pokazuje jednostavan primjer s računicom i kako isto to da pogledate u svojoj prodavnici. Jedna važna napomena unaprijed: brojke u ovom članku su brojke prodavnice iz primjera, a ne rezultati istraživanja. Tu su da pokažu logiku — brojke vaše prodavnice dolaze iz vaše sopstvene prodaje.
Mala korpa, mnogo kupaca: po čemu je mala prodavnica drugačija?
U veliku prodavnicu ljudi uglavnom idu s planom: jednom ili dvaput nedjeljno, sa spiskom, često kolima i s velikim kolicima. U malu prodavnicu svrate usput, često pješke, i samo po ono što im upravo treba. Zato je kupovina u maloj prodavnici kratka, korpa mala, a prvo pitanje kupca nije koliko nešto košta, nego da li ga imate.
- Blizina. Većina kupaca male prodavnice živi ili radi u blizini. Oni ne porede cijene, nego štede vrijeme.
- Brzina. Ko dođe po jednu stvar, ne želi da čeka u redu. U maloj prodavnici dužina reda je važnija nego u velikoj, jer niko ne čeka pet minuta za litar mlijeka.
- Pouzdanost. Kupac dolazi jer zna da će ono što traži biti tu. Ako dvaput zaredom nema hljeba, treći put ide negdje drugdje.
- Lični odnos. U maloj prodavnici kupac je često poznato lice. Pozdravljaju ga, zna se šta obično kupuje, a ponekad mu se nešto i sačuva.
Iz ovoga proizlazi jedno od najvažnijih pravila male prodavnice: dobar asortiman nije onaj u kome ima svega, nego onaj u kome je uvijek tu ono što je potrebno za misiju kupca. Kako da na početku sastavite takav asortiman, opisano je u članku Šta prodavati u maloj prodavnici: kako sastaviti početni asortiman.
Pet misija: zašto kupac dolazi?
U trgovini se često govori o „misiji“ kupovine: cilju s kojim kupac ulazi na vrata. U maloj prodavnici pet takvih misija ponavlja se iznova i iznova. Njihov udio se razlikuje od prodavnice do prodavnice, ali prepoznaćete ih gotovo svuda.
| Misija | Tipična korpa | Kada je tipična | Šta kupac očekuje |
|---|---|---|---|
| Doručak | Hljeb, pecivo, mlijeko, kafa, čokoladno mlijeko | Od otvaranja do 9 | Brzinu: svježe pekarske proizvode i bez čekanja u redu |
| Dnevna dopuna | Sendvič, sok, mineralna voda, voće, jedna-dvije osnovne namirnice | Kasno prije podne i rano poslije podne | Praktičnost: hladno piće, ručak koji se zgrabi usput |
| Večera | Suhomesnato ili meso, povrće, tjestenina, pavlaka, hljeb, piće, nešto slatko | Poslije posla, između 4 i 7 popodne | Cjelovitost: da se složi cijela večera |
| „Zaboravio sam“ | Jedna stvar: crni luk, jaja, šećer, puter, pavlaka | Bilo kada, naročito tokom kuvanja | Pouzdanost: da ono što traži bude tu |
| Hitan proizvod | Baterije, šibice, toalet papir, sijalica, pelene, selotejp | Nepredvidivo | Da ga uopšte imate — cijena je na drugom mjestu |
Najvažnija kolona u tabeli je posljednja. Svaka misija nosi drugačije očekivanje: jutarnji kupac želi brzinu, večernji cjelovitost, a onaj koji traži hitan proizvod želi da ga uopšte imate. Ako znate koja je misija najjača u kom satu, znate i na šta da se usredsredite u tom satu.
Jedan dan iza pulta
Prođimo kroz prosječan radni dan onako kako izgleda iza pulta. Redoslijed je u mnogim prodavnicama sličan, ali vrijeme i odnosi zavise od kraja.
Jutro: hljeb, mlijeko, kafa — i žurba
U mnogim malim prodavnicama jutro je najprometniji dio dana. Mnogo ljudi dolazi po nekoliko stvari i svi žure: na posao, u školu, na autobus. Korpa je mala — dva peciva, mlijeko, kafa, čokoladno mlijeko za dijete — ali je broj kupaca veliki, i tu se odlučuje da li će neko steći naviku da kupuje kod vas.
Jutarnji kupac teško oprašta dvije stvari: kad nema svježeg peciva i kad red sporo ide. Ako u pola sedam peciva još nema u korpi ili mora pet minuta da čeka kafu, sutradan će lako kupovati negdje drugdje. Zato je ujutru najvažnije da pekarski proizvodi stignu na vrijeme, da usluga bude brza i da ono što stoji pored pulta odgovara doručku: slatko pecivo, čokoladno mlijeko, voće, čokoladica.
Tokom dana: ručak, penzioneri i „samo jedna stvar“
Između devet ujutru i tri popodne promet se usporava i mijenja se sastav kupaca. Kasnije prije podne na mnogim mjestima dolaze stariji ljudi: po nekoliko stvari, ali redovno, i rado popričaju. U podne svrate oni koji rade u blizini, po sendvič, sok ili mineralnu vodu. Između toga dolaze kupci „samo jedne stvari“, kojima je kod kuće upravo nešto nestalo.
Dnevni kupac manje žuri i više se osvrće. Ima vremena da primijeti novi proizvod, degustaciju ili sezonsku policu. Ako je ujutru cilj brzina, tokom dana prodavnica može da pokaže šta ima. Tada i sitni proizvodi pored pulta imaju najbolju šansu: šta tu staviti, opisano je u članku Proizvodi pored kase: šta staviti uz pult da se impulsna kupovina zaista isplati.
Veče: večera, „zaboravio sam“ i sutrašnji doručak
Poslije posla prodavnica se ponovo puni, ali drugačije nego ujutru. Dolazi manje ljudi, ali uzimaju više: nešto za večeru, sutrašnji doručak, nešto za djecu i neku sitnu poslasticu za sebe. Večernja korpa je obično najveća korpa radnog dana, a tada stiže i najviše kupovina tipa „zaboravio sam“: crni luk, pavlaka, jaja za koja se usred kuvanja ispostavi da su nestala.
Večernji kupac očekuje da u prodavnici složi cijelu večeru. Ako nedostaje jedan od sastojaka, možda nećete izgubiti samo tu jednu stvar, nego cijelu korpu, jer kupac radije kupuje sve na jednom mjestu. Zato uveče nisu važna peciva, nego da osnovne namirnice za večeru — suhomesnato, povrće, tjestenina, pavlaka, hljeb — potraju do zatvaranja. Do kada se isplati raditi i koliko donosi posljednji sat, opisano je u članku Do kada prodavnica treba da bude otvorena? Granični sat, nedjelje i rano otvaranje.
Vikendi, vrijeme, večeri utakmica: kada se korpa mijenja
Ritam radnog dana ne važi za svaki dan. Mnogi trgovci primjećuju da se korpa mijenja s kalendarom i vremenom — i te promjene su dovoljno redovne da se za njih možete pripremiti unaprijed.
- Vikendi. Jutro počinje kasnije, ali je korpa za doručak veća: svježi pekarski proizvodi za cijelu porodicu, suhomesnato, jaja, voće. Poslije podne kupovinu pokreću gosti i izleti: sokovi, grickalice, kolači, tanjiri za jednokratnu upotrebu.
- Toplo vrijeme. Prodaju se voda, sokovi, sladoled i voće, a ljudi mnogo više traže rashlađena pića nego ona s police. Ako je frižider do vikenda prazan, to odgrize dio najboljeg prometa u nedjelji.
- Hladno, kišovito vrijeme. Dolazi manje ljudi, ali oni koji dođu često uzmu više, jer ne žele ponovo da izlaze. U prvi plan dolaze topli napici, sastojci za supu i jela koja se brzo spremaju.
- Večeri utakmica i večeri pred praznik. Veliki sportski događaj ili veče pred praznik prodaju piće, čips i grickalice, često u kratkom vremenskom roku, s redovima.
- Početak i kraj mjeseca. Na mnogim mjestima je korpa veća početkom mjeseca, a manja krajem, i više ljudi traži jeftinija pakovanja. To se mnogo razlikuje od kraja do kraja, pa i ovo provjerite u svojim brojkama.
Ne treba od toga praviti nauku. Dovoljno je da u svesku ili u kalendar zapišete šta je planulo tokom toplog vikenda ili večeri utakmice i da sljedeći put naručite za to. Kako naći ravnotežu između nestašice i viška, opisano je u članku Manjak ili višak zalihe? Kako naći ravnotežu u maloj prodavnici.
Hitni proizvodi: rijetko se kupuju, a preko su potrebni
Postoji grupa proizvoda koje biste, sudeći po spisku prodaje, nazvali nepotrebnim: prodaju se jednom ili dvaput nedjeljno, donose malo dobiti i zauzimaju prostor. To su hitni proizvodi. Niko ne planira da kupi baterije dok daljinski ne crkne i niko ne misli na šibice dok ne nestane struje.
- Hitno u kući: baterije, sijalice, šibice, svijeće, selotejp, toalet papir, papirne maramice.
- Hitno s djecom: pelene, vlažne maramice, dječja hrana, mala igračka ili bojanka za dugo popodne.
- Hitno u kuhinji: so, šećer, brašno, ulje, prašak za pecivo, kvasac — sve ono za šta se usred kuvanja ili pečenja ispostavi da je nestalo.
- Hitno zbog gostiju: flaša vina, bombonjera, pakovanje kafe, kad neko dođe nenajavljeno.
Vrijednost hitnog proizvoda nije u njegovom prometu, nego u tome šta kupac misli o prodavnici. Ko je kod vas u devet uveče našao baterije, sljedeći put će opet doći kod vas, i to ne samo po baterije. Dovoljna je mala polica ili kutija kod pulta s po nekoliko komada od svega — ali treba da budu tu i ne smiju da nestanu.
„Mala prodavnica nije dobra zato što ima svega, nego zato što je tu ono po šta je kupac došao.”
Šta otkriva korpa? Jedan dan u brojkama
Pogledajmo prosječan radni dan u jednoj prodavnici iz primjera, u neutralnim jedinicama. Brojke su izmišljene, ali smo ih izabrali tako da logika radi isto kao u pravoj prodavnici. Tog dana prodavnica ima 240 kupovina, dnevni promet je 1.440 jedinica, pa je prosječna korpa 1.440 / 240 = 6 jedinica. Kupovine smo grupisali prema misiji.
| Misija | Kupovine | Prosječna korpa | Promet | Udio u kupovinama | Udio u prometu |
|---|---|---|---|---|---|
| Doručak | 90 | 4 jedinice | 360 jedinica | 37,5% | 25% |
| Dnevna dopuna | 60 | 7 jedinica | 420 jedinica | 25% | 29% |
| Večera | 50 | 9 jedinica | 450 jedinica | 21% | 31% |
| „Zaboravio sam“ | 30 | 3 jedinice | 90 jedinica | 12,5% | 6% |
| Hitan proizvod i ostalo | 10 | 12 jedinica | 120 jedinica | 4% | 8% |
| Ukupno | 240 | 6 jedinica | 1.440 jedinica | 100% | 100% |
Tabela pokazuje dvije stvari koje se iza pulta teško uočavaju. Prva: jutro je najprometnije, a ipak ne donosi najviše novca. Ujutru dolazi 37,5 odsto kupaca, ali oni donose samo četvrtinu prometa. Večernja kupovina za večeru donosi 31 odsto prometa sa jedva 21 odsto kupaca. Ako gledate samo kada je prodavnica puna, lako ćete pažnju usmjeriti na pogrešan sat.
Druga: vrijednost jutarnjeg kupca nije u njegovoj korpi, nego u tome što dolazi svaki dan. A pošto ih je toliko, i najmanja promjena mnogo znači. Ako samo svaki šesti od 90 jutarnjih kupaca, dakle 15 ljudi, uz kafu uzme pecivo od 1,50 jedinica, to je 15 × 1,50 = 22,50 jedinica dnevno, a uz 30 radnih dana 22,50 × 30 = 675 jedinica dodatnog prometa mjesečno. Uz maržu od 30 odsto to je 675 × 0,30 = 202,50 jedinica dobiti — od jednog dobro postavljenog poslužavnika.
Kako da pogledate korpu svoje prodavnice
Dobra vijest je da vam za ovo ne treba istraživanje tržišta. Ono što vam treba već postoji u prodaji koju bilježite za pultom, plus sveska ispod pulta. Jedna prosječna nedjelja je dovoljna da se slika uobliči.
- 11. Izaberite prosječnu nedjeljuNe gledajte prazničnu nedjelju ili period ljetnjih odmora, nego običnu nedjelju u kojoj se ništa neobično nije desilo. Ako imate podatke, uporedite je i s još jednom prosječnom nedjeljom, da vidite koliko je slika stabilna.
- 22. Pogledajte najprodavanije po količiniIzlistajte 20 proizvoda koji se po količini najčešće prodaju, a pored njih 20 s najvećim prometom. Ova dva spiska se rijetko poklapaju: na vrhu prvog su svakodnevne osnovne namirnice, na vrhu drugog skuplji proizvodi. Oba su važna, ali iz različitih razloga.
- 33. Podijelite po satimaPogledajte promet po satima, a ako možete da vidite, i broj kupovina. Gdje ima mnogo kupovina i mali promet, tu su brze korpe tipa doručka; gdje ima malo kupovina, a veliki promet, tu su velike korpe tipa večere.
- 44. Pogledajte po kategorijamaUdio pekarskih proizvoda, mliječnih proizvoda, pića, artikala za domaćinstvo i grickalica govori vam koja je misija jaka u vašoj prodavnici. Ako vidite i dobit po kategorijama, znate koja misija donosi novac, a koja samo promet.
- 55. Zapisujte šta ljudi traže, a vi nemateNedjelju dana držite svesku ispod pulta i zapisujte svaki proizvod koji je neko tražio, a vi ga niste imali. To je jedini podatak koji se ne vidi u vašoj prodaji — a upravo on vam govori šta gubite.
- 66. Promijenite jednu stvar, pa pogledajte ponovoIzaberite jednu ili dvije promjene: hitan proizvod koji nedostaje, jutarnje pecivo pored pulta, veću narudžbinu nekog večernjeg sastojka. Poslije mjesec dana uporedite dva perioda i pogledajte šta se promijenilo.
Šta da radite s onim što vidite
Podaci sami po sebi ništa ne prodaju. Vrijede kada se pretvore u male odluke: šta staviti naprijed, čega naručiti više i ko u kom satu treba da bude za pultom.
| Ako vidite ovo… | …vrijedi probati ovo |
|---|---|
| Ujutru mnogo kupaca, ali male korpe | Slatko pecivo, čokoladno mlijeko i voće pored pulta i brza usluga, da red ne odbija kupce |
| Uveče velike korpe, ali jedan-dva sastojka nestanu prije zatvaranja | Pobrinite se da osnovnih namirnica za večeru — pavlake, crnog luka, jaja, suhomesnatog — bude dovoljno i za popodne, ili držite rezervu pozadi |
| Mnogo ljudi traži nešto što nemate | Ako se neki proizvod pojavi u svesci nekoliko puta nedjeljno, probajte ga u maloj količini |
| Isti proizvodi su mjesecima na vrhu spiska po količini | To je kičma prodavnice: uvijek treba da budu tu, dobro vidljivi, i nikad ne smiju da nestanu |
| Proizvod se jedva prodaje, ali ga ljudi s vremena na vrijeme traže | Ako je hitan proizvod, držite nekoliko komada; ako nije, razmislite da li zaslužuje svoje mjesto |
| Korpa vikendom se razlikuje od one radnim danom | Drugačija narudžbina za vikend, drugi proizvodi kod ulaza i više rashlađenih pića |
Najveća zamka je što podaci pokazuju samo ono što se već prodaje. Ono čega nema na polici ne pojavljuje se u vašoj prodaji — zato vam treba sveska i zato vrijedi s vremena na vrijeme probati novi proizvod u maloj količini. Šta treba da stoji kod ulaza, a šta pozadi, opisano je u članku Gdje šta staviti? Raspored prodavnice koji zaista prodaje više.
Pet mitova o korpi male prodavnice
- „U maloj prodavnici važna je samo cijena.“ Kupac male prodavnice uglavnom ne poredi cijene, nego štedi vrijeme. Cijena je, naravno, važna, ali po iskustvu mnogih trgovaca hljeb koji nedostaje ili dug red češće otjeraju kupca nego mala razlika u cijeni.
- „Ono što se mnogo prodaje donosi novac.“ Količina i dobit su dva odvojena spiska. Peciva se prodaju svaki dan, ali svako donosi malo dobiti; bolje vino ide rjeđe, ali jedna flaša može donijeti više nego cio poslužavnik peciva.
- „Dobar kupac je onaj koji odjednom kupi mnogo.“ Komšija koji svakog jutra svrati po dva peciva i mlijeko možda tokom godine ostavi u prodavnici više od nekoga ko povremeno dođe s velikom korpom. Uz to vas preporučuje, pita i vraća se.
- „Proizvod koji se rijetko prodaje je nepotreban.“ Hitan proizvod se rijetko prodaje, ali kad zatreba, preko je potreban. Ako jednom nemate baterije kada su potrebne, kupac to pamti.
- „Ionako znam šta ljudi kupuju kod mene.“ Možda. Ali iza pulta su uvijek najvidljiviji prometni sati, dok se velike korpe mirnih sati i proizvodi koje su ljudi tražili, a vi niste imali, gube iz vida. Podaci za jednu nedjelju često donesu iznenađenje.
Sažetak
- Kupac male prodavnice uglavnom ne dolazi po veliku kupovinu, nego s konkretnom misijom: doručak, dnevna dopuna, večera, „zaboravio sam“ ili hitan proizvod.
- Ujutru je mnogo kupaca i male korpe, uveče manje kupaca i veće korpe; svaka misija nosi svoje očekivanje: brzinu, praktičnost, cjelovitost ili pouzdanost.
- Vikendom, po toplom ili hladnom vremenu, večerima utakmica i uoči praznika korpa se mijenja — vrijedi to zapisati i sljedeći put naručiti za to.
- Hitni proizvodi se rijetko prodaju, ali kad ih nestane, gube se kupci; od svakog uvijek držite po nekoliko komada.
- U primjeru 240 kupovina donosi 1.440 jedinica prometa uz prosječnu korpu od 6 jedinica; jutro čini 37,5 odsto kupovina, veče 31 odsto prometa.
- Mala promjena se računa: ako svaki šesti jutarnji kupac uzme pecivo od 1,50 jedinica, to je 675 jedinica prometa mjesečno, a uz maržu od 30 odsto 202,50 jedinica dobiti.
- Svoju korpu upoznajete iz sopstvene prodaje: po količini, satima i kategorijama, plus sveska u kojoj zapisujete šta su ljudi tražili, a vi niste imali.
Često postavljana pitanja
Šta ljudi najviše kupuju u maloj prodavnici?
U većini malih prodavnica u najvećim količinama se prodaju svakodnevne osnovne namirnice: hljeb, pecivo, mlijeko, jaja, mineralna voda i sokovi. Ljudi ih kupuju svaki dan ili svaki drugi dan, pa su gotovo uvijek na vrhu spiska po količini. Tačan redoslijed se razlikuje od prodavnice do prodavnice i od kraja do kraja, a saznaćete ga samo iz sopstvene prodaje. Pored količine, vrijedi pogledati i spiskove po prometu i po dobiti, jer se ova tri rijetko poklapaju.
Šta je misija kupovine?
Misija je cilj s kojim kupac ulazi u prodavnicu: da kupi doručak, ručak, nešto za večeru, zaboravljenu stvar ili nešto što mu hitno treba. U trgovini se o kupovini često razmišlja na ovaj način, jer svaka misija nosi drugačiju korpu i drugačije očekivanje. U maloj prodavnici najčešće se ponavlja pet misija: doručak, dnevna dopuna, večera, „zaboravio sam“ i hitan proizvod. Ako znate koja je jaka u kom satu, možete joj prilagoditi asortiman i uslugu.
Kolika je prosječna korpa u maloj prodavnici?
To se ne može reći uopšteno, jer se mnogo razlikuje od prodavnice do prodavnice, od kraja do kraja i od sata do sata. Izračunati je, međutim, jednostavno: promet podijelite brojem kupovina. U primjeru iz članka radnim danom 240 kupovina donese 1.440 jedinica prometa, pa je prosječna korpa 6 jedinica, ali ujutru samo 4 jedinice, a uveče 9. Zato vam podjela po satima govori više od jednog dnevnog prosjeka.
Zašto je jutarnja korpa manja od večernje?
Zato što kupac ujutru žuri i kupuje samo ono što mu treba za to jutro: hljeb, mlijeko, kafu, pecivo. Uveče, međutim, sklapa cijelu večeru, često i sa sutrašnjim doručkom, pa uzima više proizvoda. U primjeru iz članka jutarnja korpa iznosi 4 jedinice, a večernja 9. Iz toga slijedi i da je ujutru najvažnija brzina, a uveče kompletan asortiman.
Koje doba dana donosi najviše prometa?
To se razlikuje od prodavnice do prodavnice i nije uvijek ono doba dana koje djeluje najprometnije. U primjeru iz članka jutro čini 37,5 odsto kupovina, ali samo 25 odsto prometa, dok večernja kupovina za večeru donosi 31 odsto prometa uz 21 odsto kupovina. Kako je u vašoj prodavnici, vidjećete iz prometa po satima. Vrijedi pogledati ne jedan dan, nego cijelu prosječnu nedjelju.
Šta su hitni proizvodi i zašto da ih držim?
Hitni proizvodi su stvari koje ljudi rijetko kupuju, ali su im preko potrebne kada ih kupuju: baterije, šibice, svijeće, sijalice, toalet papir, pelene, so ili kvasac. Na dnu su spiska prodaje, pa ih je lako izostaviti. Kupac, međutim, pamti gdje je u devet uveče našao baterije i sljedeći put ide opet tamo, i to ne samo po baterije. Dovoljno je po nekoliko komada na maloj polici ili kod pulta, ali uvijek treba da budu tu.
Kako da saznam šta kupci kupuju kod mene?
Najbolji izvor je vaša sopstvena prodaja: pogledajte najprodavanije proizvode prosječne nedjelje po količini i po prometu, promet po satima i udio pojedinih kategorija. Za to prodaju treba da bilježite proizvod po proizvod, a ne samo kao ukupan iznos. Pored toga, nedjelju dana držite svesku ispod pulta i zapisujte šta su ljudi tražili, a vi niste imali. Zajedno, ovo dvoje pokazuje s kojim misijama kupci dolaze kod vas.
Zašto nije dovoljno gledati samo najprodavanije proizvode?
Zato što spisak najprodavanijih pokazuje samo ono što je već na polici i prodaje se. Ono što nedostaje ne pojavljuje se u vašoj prodaji, iako ljudi to možda traže nekoliko puta nedjeljno. Količina takođe ništa ne govori o dobiti: proizvod koji se mnogo prodaje često donosi malo dobiti. Zato vrijedi zajedno gledati spiskove po količini, prometu i dobiti, a proizvode koji nedostaju bilježiti posebno.
Kako da povećam vrijednost korpe, a da ne budem nametljiv?
Najbolji način je da proizvod koji odgovara misiji stavite kupcu na put: ujutru pecivo pored kafe, uveče dezert ili flašu vina pored osnovnih namirnica za večeru. Ne morate nikoga ni na šta da nagovarate; dovoljno je da proizvod bude na pravom mjestu. U primjeru iz članka, ako svaki šesti jutarnji kupac uzme pecivo od 1,50 jedinica, to je 675 jedinica dodatnog prometa mjesečno. O proizvodima pored pulta detaljno govori članak Proizvodi pored kase.
Da li se korpa mijenja vikendom i s vremenskim prilikama?
Da, po iskustvu mnogih trgovaca prilično redovno. Vikendom jutro počinje kasnije, ali je porodična korpa za doručak veća, a poslije podne kupovinu pokreću gosti i izleti. Po toplom vremenu bolje se prodaju rashlađena pića, voda i sladoled, a po hladnom i kišovitom topli napici i sastojci za supu. Vrijedi zapisati šta je tih dana planulo i sljedeći put naručiti za to.
Koliko često da gledam šta ljudi kupuju kod mene?
Temeljan pregled dva ili tri puta godišnje je dovoljan, na primjer pred ljetnju i zimsku sezonu. Pored toga, vrijedi svakog mjeseca baciti pogled na najprodavanije proizvode i promet po satima, da primijetite ako se nešto promijeni. Mjesec dana poslije svake promjene uporedite dva perioda. A svesku s proizvodima koji nedostaju vrijedi držati ispod pulta tokom cijele godine.
Šta da radim ako kupci često traže nešto što nemam?
Prvo, zapišite to svaki put, da vidite da li je zaista često ili je pitao samo jedan-dva kupca. Ako se neki proizvod pojavi u svesci nekoliko puta nedjeljno, probajte ga u maloj količini i pratite da li se prodaje. Ako se prodaje, može da ostane; ako ne, slobodno ga izbacite i zapišite zašto. I budite iskreni prema kupcu da ćete se raspitati, a onda mu javite kada stigne — ta pažnja često vrijedi više od samog proizvoda.
Izgovorite naziv proizvoda i već je na kasi.
Boltom App preuzima posao iza pulta. Proizvod nalazite po fotografiji ili tako što jednostavno izgovorite njegovo ime — bez kodova i bez papirića. Ono što ode s police ili u kantu bilježi se odmah tu, a ne u bilježnicu. Radi uz vašu postojeću kasu, a ne umjesto nje.
- Brzi kod s fotografijom — ili izgovorite naziv proizvoda i kasa će ga pronaći.
- Sopstvena potrošnja u tri dodira, zabilježena na ime osobe.
- Dnevni otpis s razlogom: isteklo, razbijeno, neupotrebljivo — sabrano u novcu.
Bez kartice · 2 minuta
