Većini ljudi riječi „biznis plan“ dozovu u misli debeo dokument pisan za banke, pun analiza tržišta i velikih rečenica. Ako otvarate prodavnicu u komšiluku, malu pekaru ili mješovitu radnju, to vam ne treba. Ono što vam treba, prije nego što potpišete ugovor o zakupu, jeste pisani odgovor potkrepljen brojkama na jedno pitanje: da li će ova prodavnica na ovom mjestu moći da živi od svog rada?
Dobra vijest je da je biznis plan prodavnice jednostavniji od većine. Prihod se može sastaviti od šačice brojki koje uglavnom možete sami da posmatrate: koliko ljudi prolazi pored vrata, koliko ih uđe, koliko kupe. Većina troškova je poznata prije otvaranja. Teži dio je iskrenost: da prođete i kroz oprezan scenario, a ne samo kroz očekivan, i da upišete stavke koje nisu prijatne.
Ovaj članak je treći dio naše serije o otvaranju prodavnice. Troškove smo obradili u članku Koliko košta otvaranje male prodavnice?, papirologiju u članku Koje dozvole su potrebne za otvaranje prodavnice? — ovdje gledamo kako se sve to spaja u plan. Dobijate strukturu šablona, razrađen primjer u neutralnim jedinicama i raspored za pisanje u trajanju od jedne nedjelje.
Za koga pišete plan?
Ista prodavnica, iste brojke — ali naglasak plana zavisi od toga ko ga čita. Vrijedi napisati jednu iskrenu verziju za sebe i iz nje izvući ono do čega je drugom čitaocu stalo. Ako napišete tri različita plana za tri čitaoca, prije ili kasnije ni sami nećete znati koji je pravi.
- Za sebe: ovo je najvažnija verzija. Ovdje idu i neprijatne brojke — oprezan scenario, vaša plata, otpis — jer na osnovu ovoga donosite odluku da krenete.
- Za banku ili zajmodavca: žele da znaju da li možete da vratite novac i ako stvari krenu lošije. Važni su rezerva, prag rentabilnosti i otplate, a ne entuzijazam.
- Za subvenciju ili program finansiranja: struktura i format su obično propisani. Sadržaj popunite iz istog, svog plana i pazite da se brojke ne razlikuju od onoga što ste napisali na drugim mjestima.
- Za zakupodavca: mnogi zakupodavci žele da vide šta ćete raditi u prostoru i da li možete da plaćate zakupninu. Njima je dovoljan kratak opis prodavnice, asortimana i radnog vremena.
- Za partnera ili člana porodice koji ulaže novac: treba da vidi i rizike i rezervni plan, a ne samo dobar scenario.
Poglavlja plana: struktura šablona
Struktura u nastavku dovoljna je za biznis plan male prodavnice, pekare ili mješovite radnje, a dobra je polazna osnova i za kostur plana za banku ili subvenciju. Nije potrebno da svako poglavlje bude dugo — većina ima jednu do dvije strane. Najvažnija je treća kolona: to su tačke na kojima većina planova griješi.
| Poglavlje | Šta u njega ide | Tipična greška |
|---|---|---|
| 1. Rezime | Jedna strana: šta je prodavnica, gdje će biti, za koga je, koliko novca joj treba i kada dostiže prag rentabilnosti | Piše se prvi, pa se pretvori u reklamni tekst — napišite ga posljednji, iz gotovih brojki |
| 2. Prodavnica i vlasnik | Asortiman, radno vrijeme, iskustvo trgovca, ko stoji za pultom | Samo o entuzijazmu, a ne o iskustvu i radnim satima |
| 3. Lokacija i kupci | Prebrojani prolaznici, stanovnici i radna mjesta u blizini, konkurenti i njihovo radno vrijeme | „Prometna ulica“ — bez ijednog broja |
| 4. Asortiman i cijene | Kategorije, njihov očekivani udio u prodaji i njihova tipična marža | Jedna prosječna marža za sve, iako mlijeko i slatkiši donose veoma različite iznose |
| 5. Plan prihoda | Kupci × prosječna korpa × radni dani, u tri scenarija, uključujući mjesece zaleta | Odozgo nadolje („2% lokalne potrošnje“) i prikazan samo jedan scenario |
| 6. Plan troškova | Mjesečni fiksni troškovi stavku po stavku, promjenljivi kao udio u prodaji: otpis, provizije za kartice, sopstvena potrošnja | Nedostaju otpis, sopstvena potrošnja i plata vlasnika |
| 7. Prag rentabilnosti | Mjesečna prodaja i dnevni broj kupaca pri kojima je prodavnica na nuli | Izostavljen ili samo kao godišnji prosjek koji skriva težak mjesec |
| 8. Početni kapital i finansiranje | Uređenje, početna zaliha, depozit, gotovinska rezerva — i odakle sve to dolazi | Rezerva je izostavljena ili pokriva jedan mjesec |
| 9. Rizici i rezervni plan | Šta se dešava ako prodaja ostane na opreznom nivou, ako se otvori konkurent, ako se pokvari frižider | „Nema značajnih rizika“ — u to niko ne vjeruje, pa ni vi |
| 10. Mjesečno praćenje | Koje brojke provjeravate svakog mjeseca i šta radite ako odstupaju | Nedostaje, a plan poslije otvaranja završi u fioci |
Lokacija i kupci: brojte, ne nagađajte
Plan prihoda počiva na tome koliko ljudi uđe svakog dana. To ne možete da izmislite, ali možete da posmatrate. Sjedite preko puta prostora koji imate u vidu — na klupu, u izlog kafića — i brojte koliko ljudi prođe pored vrata. Ne cio dan, ali u više doba dana i više dana: utorak ujutru i petak popodne daju veoma različitu sliku.
- Brojte najmanje tri dana, svaki u tri termina: jutarnji odlazak na posao, sredina dana i popodnevno-večernji povratak kući. Pola sata po terminu je dovoljno; to zatim preračunajte naviše.
- Posmatrajte u kom smjeru ljudi idu: vašom stranom ulice ili drugom? Žure li ili šetaju? Gomila koja žuri ka autobuskoj stanici rijetko staje da kupuje.
- Obiđite konkurente na razdaljini koju vaši kupci prelaze pješice: šta prodaju, dokle rade, koliko ljudi čeka u redu za pultom u šest uveče.
- Pogledajte šta je u okolini: stanovi, porodične kuće, kancelarije, škola, ambulanta. Iz toga vidite kada će ljudi kupovati kod vas i šta.
- Ako se useljavate u prostor u kojem je prodavnica zatvorena, pitajte komšije zašto je zatvorena. Odgovor često vrijedi više od bilo kakvog računa.
Prihod odozdo nagore — razrađen primjer
Plan prihoda je jedna jedina formula: broj kupaca dnevno × prosječna korpa × broj radnih dana u mjesecu. Broj kupaca procjenjujete iz posmatranja lokacije, a prosječnu korpu iz svog asortimana i iskustva sličnih prodavnica. Tamo gdje su vam podaci tanki, tri scenarija vas drže iskrenim: ne tvrdite jedan broj, već raspon.
Primjer u nastavku je mala prehrambena prodavnica u stambenom naselju, koja radi 26 dana mjesečno. Iznosi su u neutralnim jedinicama i svaka brojka je neto, bez poreza na promet — u vašoj valuti redovi veličine biće drugačiji, ali logika je ista. Na osnovu asortimana, miješana marža prodavnice je 28%; otpis od toga odnese otprilike 2 procentna poena, a provizije za kartice otprilike 1, pa u primjeru prodavnici zaista ostaje 25%.
- Miješana marža je ponderisani prosjek kategorija: ako je polovina prodaje osnovna hrana s niskom maržom, četvrtina pekarski proizvodi i svježa roba, a četvrtina pića, slatkiši i kućna hemija s višom maržom, prosjek proizlazi iz tih udjela, a ne iz najbolje kategorije.
- Osnovni artikli s niskom maržom dovode kupce; kategorije s višom maržom donose dobit. Potrebno vam je oboje, ali plan treba da pokaže koliko koja doprinosi.
- Prosječnu korpu ne procjenjujte prema najvećoj kupovini: u maloj prodavnici većina kupaca uzme nekoliko artikala — hljeb, mlijeko, piće.
- Ako ne znate kolika će tačno biti miješana marža, računajte s nekoliko poena manje nego što očekujete. Otpis je u prvim nedjeljama veći nego kasnije.
| Scenario | Kupaca dnevno | Prosječna korpa | Mjesečna prodaja (26 dana) | Marža (25%) | Mjesečni fiksni troškovi | Mjesečni rezultat |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Oprezan | 200 | 9 jedinica | 46.800 jedinica | 11.700 jedinica | 15.300 jedinica | −3.600 jedinica |
| Očekivan | 240 | 10 jedinica | 62.400 jedinica | 15.600 jedinica | 15.300 jedinica | +300 jedinica |
| Dobar | 280 | 11 jedinica | 80.080 jedinica | 20.020 jedinica | 15.300 jedinica | +4.720 jedinica |
Pogledajte šta ova tabela govori. U očekivanom scenariju prodavnica pokriva svoje troškove i platu vlasnika, ali prave dobiti ne ostaje. U opreznom svakog mjeseca treba ulagati novac. U dobrom postoji prostor za manevar. Ovakav plan vam ne govori da ne otvarate prodavnicu; govori vam da rezervu treba odrediti prema opreznom slučaju i da o zakupnini ili troškovima zarada još vrijedi pregovarati.
„Plan nije dobar zato što očekivani scenario lijepo izgleda, već zato što biste preživjeli oprezni.”
Troškovi — i šta se uvijek izostavi
Većina ljudi dobro nabroji mjesečne fiksne troškove, jer uz njih stiže račun: zakupnina, plate, energija, knjigovođa. Problem su stavke uz koje računa nema. Otpis na kasi ništa ne košta, sopstvena potrošnja se ne vidi na izvodu iz banke, a vlasnik se obično ponaša kao da radi besplatno. Sve tri su stvarni troškovi, a zajedno lako mogu da odluče da li prodavnica dostiže prag rentabilnosti ili posluje s gubitkom.
| Stavka troška | Primjer mjesečno | Šta mnogi zaborave |
|---|---|---|
| Zakupnina | 4.000 jedinica | Troškovi održavanja zgrade, učešće u komunalijama, godišnje povećanje zakupnine |
| Plate i doprinosi (jedan zaposleni) | 5.500 jedinica | Zamjena tokom godišnjih odmora i bolovanja |
| Plata samog vlasnika | 3.000 jedinica | Ako je nema u planu, plan tvrdi da radite besplatno |
| Energija | 1.500 jedinica | Hlađenje ljeti troši više, a ovdje spada i zimsko grijanje |
| Knjigovođa | 400 jedinica | Godišnji završni račun i naknada za dodatne zahtjeve |
| Ostalo: osiguranje, odvoz otpada, internet, održavanje | 600 jedinica | Servis frižidera i sitne popravke |
| Sopstvena potrošnja | 300 jedinica | Kafa za porodicu, užina prodavca, ono „samo jedan sok“ |
| Ukupno mjesečni fiksni troškovi | 15.300 jedinica | Ovo je brojka koja vam treba za prag rentabilnosti |
| Otpis | oko 2% prodaje | Roba kojoj je istekao rok, oštećena, bajata — više u prvim nedjeljama |
| Provizije za kartice | oko 1% prodaje | Raste s udjelom plaćanja karticama, i to ne samo kod velikih prodavnica |
Otpis i sopstvena potrošnja zaslužuju posebne redove jer su to stavke koje najbrže rastu i najmanje se vide. U primjeru, pri očekivanoj prodaji, otpis iznosi više od hiljadu jedinica mjesečno — više od četiri puta više od onoga što prodavnici u očekivanom slučaju ostaje kao dobit. Ako otpis ispadne četiri odsto umjesto dva, očekivani scenario prelazi u gubitak a da nije ušao nijedan kupac manje.
Prag rentabilnosti, jednostavno
Prag rentabilnosti je mjesečni iznos prodaje pri kojem prodavnica niti zarađuje niti gubi novac. Za njegov izračun potrebno je jedno dijeljenje: mjesečni fiksni troškovi podijeljeni maržom koja ostaje poslije curenja. U primjeru, 15.300 ÷ 0,25 = 61.200 jedinica mjesečne prodaje. Ispod toga prodavnica gubi novac, iznad toga ostvaruje dobit — pri čemu je plata vlasnika već uračunata.
Mjesečna prodaja je, međutim, apstraktan broj. Mnogo više govori kada je preračunate nazad u kupce: 61.200 jedinica ÷ 26 dana ÷ prosječna korpa od 10 jedinica ≈ 236 kupaca dnevno. Taj broj možete da uporedite s onim što ste prebrojali na ulici. Ako lokacija ukazuje da je 200 kupaca realno, a vama treba 236, znate da stvar ne zavisi od vašeg entuzijazma, već od zakupnine, radnog vremena ili asortimana.
Vrijedi pomjeriti prag rentabilnosti u oba smjera. Koliko niže pada ako uspete da spustite zakupninu? Koliko više raste ako je miješana marža dva poena niža jer kupci kupuju više osnovnih artikala? Ovi mali računi pokazuju koji je faktor osjetljiv — i gdje prije otvaranja treba uložiti najviše rada.
Početni kapital i gotovinska rezerva
Početni kapital nisu samo oprema i prva porudžbina robe. Nova prodavnica ne dostiže očekivanu prodaju prvog dana: poslije radoznalosti zbog otvaranja obično slijedi pad, a stalne mušterije se stiču mjesecima. I gubitke tih mjeseci treba unaprijed finansirati. Ako prodavnica iz primjera u prvih šest mjeseci u prosjeku dostiže samo oprezan nivo, to je manjak od 3.600 mjesečno, 21.600 jedinica za šest mjeseci — prije nego što se bilo šta pokvari.
- Jednokratno ulaganje: uređenje, police, frižideri, kasa, natpis. O tome detaljno govori naš članak o troškovima.
- Depozit i unaprijed plaćena zakupnina: to nije trošak, ali pri otvaranju isto tako nedostaje na vašem računu.
- Početna zaliha: roba na polici je vezan novac. Ako dobavljači u početku isporučuju samo uz plaćanje odmah, punu vrijednost zalihe morate unaprijed da finansirate.
- Gotovinska rezerva za period zaleta: mjesečni manjak opreznog scenarija, pomnožen brojem mjeseci koliko realno može da traje.
- Rezerva za nepredviđeno: pokvaren frižider, zakasnjela dozvola, neplanirana prepravka. Ovo je posebna stavka, a ne dio prethodne.
Rizici i rezervni plan
Poglavlje o rizicima nije tu da umiri čitaoca, već da vas natjera da razmislite unaprijed: šta ćete uraditi ako nešto ne ide po planu? U maloj prodavnici rizici su veoma konkretni i za svaki možete da napišete rečenicu o tome kako ćete reagovati.
- Prodaja dugo ostaje na opreznom nivou. Rezervni plan: koji trošak možete brzo da smanjite — kraće radno vrijeme u slabim terminima, manje plaćenih smjena, uži asortiman.
- U blizini se otvara diskont ili lanac. Rezervni plan: po čemu ćete se razlikovati — svježa roba, blizina, duže radno vrijeme, lična usluga — i kako ćete to pokazati.
- Pokvari se frižider ili porastu cijene energije. Rezervni plan: posebna stavka u vašoj rezervi i serviser kog možete da pozovete.
- Prodavac otpadne ili se vi razbolite. Rezervni plan: ko može da uskoči i da li je obučen za pult.
- Otpis je veći od planiranog. Rezervni plan: manje porudžbine kvarljive robe i nedjeljni pregled onoga što se skida s police.
- Zakupodavac podigne zakupninu ili ne produži ugovor. Rezervni plan: šta piše u ugovoru o zakupu i koliko biste vremena imali da nađete novi prostor.
Plan nije jednokratan: mjesečno poređenje
Većina biznis planova umire na dan otvaranja: napisani za banku, a zatim spremljeni u fioku. A plan tek poslije otvaranja postaje zaista koristan, jer od tada postoji nešto s čim se stvarnost može porediti. Jednom mjesečno, u mirnom satu, uporedite plan sa stvarnim brojkama: prodaja, broj kupaca, prosječna korpa, marža, otpis, sopstvena potrošnja.
Pitanje nije da li se brojke tačno poklapaju — gotovo nikad neće — već koja odstupa i u kom smjeru. Ako je broj kupaca u redu, a korpa manja, na asortimanu treba raditi. Ako je prodaja dobra, a marža slaba, pogledajte otpis i cijene. Ako su večernji sati prazni, pitanje je radno vrijeme. Za to vam je potrebna evidencija koja prikazuje brojke po proizvodu, po kategoriji i po satu; izvještaji u aplikaciji Boltom App, na primjer, mogu da stave dva perioda jedan pored drugog, pa se planirani i stvarni mjesec brzo mogu uporediti.
Česte greške u biznis planu
| Greška | Do čega dovodi | Kako je izbjeći |
|---|---|---|
| Procjena prihoda odozgo nadolje | Jedan odsto velikog broja uvijek izgleda kao mnogo — a ništa ga ne potkrepljuje | Kupci × korpa × radni dani, iz prebrojanih prolaznika |
| Samo jedan scenario | Nema odgovora na to šta se dešava ako stvari krenu lošije, a rezerva je premala | Oprezan, očekivan i dobar — rezervu odredite prema opreznom |
| Nedostaju otpis i sopstvena potrošnja | Plan pokazuje dobit, prodavnica je na nuli ili ispod, a vi ne razumijete zašto | Poseban red za svaku stavku, s višim iznosom za prve nedjelje |
| Vlasnik radi besplatno | Prodavnica je na papiru profitabilna, ali od nje ne možete da živite | Vaša plata među fiksnim troškovima |
| Rezerva za jedan mjesec | Novac nestane u drugom ili trećem mjesecu zaleta i počinjete da živite od zalihe | Rezerva za cio period zaleta, plus posebna stavka za nepredviđeno |
| Plan ostaje u fioci | Odstupanja mjesecima ostaju skrivena i izlaze na vidjelo prekasno | Jedan sat mjesečno: plan i stvarnost jedno pored drugog |
Kako da ga napišete za nedjelju dana
- 11. dan: svrha i čitalacZapišite u jednoj rečenici kakvu prodavnicu otvarate, gdje i za koga. Odlučite ko će još čitati plan — banka, program subvencija, zakupodavac — i provjerite koji format očekuju. Sakupite ono što već znate: ponude, uslove zakupa, cjenovnike dobavljača.
- 22. dan: brojanje na uliciBrojte prolaznike ispred prostora po pola sata u tri doba dana, a isto uradite i kod slične prodavnice koja već radi. Obiđite konkurente: asortiman, cijene, radno vrijeme. Brojke zapišite uveče, prije nego što zaboravite šta je bilo šta.
- 33. dan: asortiman i struktura maržeSastavite kategorije, procijenite koliki udio u prodaji donosi svaka i kolika joj je marža. Iz toga izračunajte miješanu maržu, a zatim od nje oduzmite procijenjeni udio otpisa i provizija za kartice.
- 44. dan: prihod u tri scenarijaKupci × prosječna korpa × radni dani — u opreznoj, očekivanoj i dobroj verziji. Uz to dodajte i period zaleta: prvi mjeseci ne počinju na očekivanom nivou.
- 55. dan: troškovi i prag rentabilnostiMjesečni fiksni troškovi stavku po stavku, uključujući vašu platu i sopstvenu potrošnju. Podijelite ih maržom poslije curenja i preračunajte nazad u broj kupaca dnevno. Uporedite to s onim što ste prebrojali drugog dana.
- 66. dan: početni kapital, rezerva, riziciSaberite uređenje, depozit, početnu zalihu i manjak opreznog scenarija tokom zaleta, plus stavku za nepredviđeno. Zapišite šest najvećih rizika, svaki s rezervnim planom u jednoj rečenici.
- 77. dan: rezime i pogled sa straneSada napišite rezime od jedne strane, iz gotovih brojki. Zatim ga dajte nekome ko nije oduševljen idejom — knjigovođi, trgovcu kog poznajete — i zamolite ga da pronađe najslabiju tačku.
Sažetak
- Prvi čitalac biznis plana ste vi — napišite jednu iskrenu verziju i iz nje izvucite ono što traže banka, program subvencija ili zakupodavac.
- Prihod procijenite odozdo nagore: prebrojani kupci × prosječna korpa × radni dani.
- Uvijek radite s tri scenarija, a rezervu odredite prema opreznom.
- Otpis, sopstvena potrošnja i vaša plata dobijaju svaka svoj red među troškovima.
- Prag rentabilnosti preračunajte u broj kupaca dnevno i uporedite ga s onim što ste vidjeli na ulici.
- Poslije otvaranja svakog mjeseca uporedite plan sa stvarnošću — to ga pretvara u alat.
Često postavljana pitanja
Šta treba da sadrži biznis plan prodavnice?
Za malu prodavnicu obično je dovoljno deset poglavlja: rezime, prodavnica i vlasnik, lokacija i kupci, asortiman i cijene, plan prihoda, plan troškova, prag rentabilnosti, početni kapital i finansiranje, rizici i rezervni plan i mjesečno praćenje. Većina poglavlja ima jednu do dvije strane. Suština je u brojkama: koliko kupaca dolazi, koliko troše, koliki su mjesečni troškovi i koliko novca vam treba za mjesece zaleta. Kada se to iskreno razradi, pisani dijelovi su laki.
Koliko dugačak treba da bude biznis plan?
Plan male prodavnice za sopstvenu upotrebu može da ima osam do deset strana, uključujući tabele s proračunima. Ako ga traži banka ili program subvencija, dužina i format su često propisani, a to saznajete iz konkursa ili od zajmodavca. Dužina sama po sebi nije vrlina: kratak plan s dobro utemeljenim brojkama vrijedi više od debelog dokumenta punog opštih analiza tržišta. Rezime od jedne strane je ipak uvijek potreban, jer mnogi ne čitaju ništa drugo.
Kako da znam koliko ću kupaca imati?
Tačno to niko ne zna, ali posmatranjem možete dobro da procijenite. Prebrojte prolaznike ispred prostora u više dana i u više doba dana, a kod slične prodavnice koja već radi pogledajte koliki dio prolaznika uđe. Taj odnos prenesite na svoje mjesto i zaokružite naniže, jer vas pri otvaranju još niko ne poznaje. U plan prihoda upišite raspon umjesto jednog broja — s opreznim, očekivanim i dobrim brojem kupaca.
S kolikom prosječnom korpom da računam?
U maloj prodavnici većina kupaca uzme nekoliko artikala: hljeb, mlijeko, piće, nešto sitno. Zato prosječnu korpu ne procjenjujte prema velikoj vikend kupovini, već prema brzim kupovinama radnim danima. Dobra polazna tačka je da u sličnoj prodavnici posmatrate šta kupci stavljaju na pult i da to procijenite tipičnim cijenama svog asortimana. Poslije otvaranja to ćete već u prvim nedjeljama vidjeti u sopstvenim podacima i moći ćete prema tome da prilagodite plan.
Kako da izračunam prag rentabilnosti?
Mjesečne fiksne troškove podijelite maržom koja ostaje poslije curenja — odnosno maržom koja preostaje kada se odbiju otpis i provizije za kartice. Ako su mjesečni fiksni troškovi 15.300 jedinica, a stvarna marža 25%, prag rentabilnosti je 61.200 jedinica mjesečne prodaje. Vrijedi to preračunati nazad u broj kupaca dnevno: podijelite brojem radnih dana i prosječnom korpom. Dnevni broj kupaca možete da uporedite s onim što ste prebrojali na lokaciji.
Koliko početnog kapitala i rezerve mi treba?
Opšta brojka ne postoji, jer lokacija, asortiman i uređenje nadjačavaju sve. Struktura je ipak uvijek ista: jednokratno ulaganje, depozit, početna zaliha, gotovinska rezerva za period zaleta i posebna stavka za nepredviđeno. Rezervu za zalet izračunajte iz mjesečnog manjka opreznog scenarija, za onoliko mjeseci koliko bi prodavnici realno moglo da treba da dostigne očekivani nivo. Rezerva za jedan mjesec gotovo je uvijek premala.
Šta banka traži u biznis planu prodavnice?
Obično to da li možete da vratite kredit i ako stvari krenu lošije od očekivanog. Zato najviše pažnje obično dobijaju prag rentabilnosti, oprezan scenario, rezerva i vaše sopstveno učešće. Mnogo znači i to da li iza brojki stoji posmatranje i da li imate iskustva u trgovini. Tačna očekivanja razlikuju se od banke do banke i od zemlje do zemlje, pa vrijedi unaprijed pitati koji format i priloge očekuju.
Da li moram da uračunam sopstvenu platu?
Da, i to je jedna od stavki koje se najčešće izostave. Ako plan ne sadrži trošak vlasnikovog rada, prodavnica će na papiru biti profitabilna, dok vi u stvarnosti radite deset ili dvanaest sati dnevno uzalud. Svoju platu stavite među fiksne troškove, u iznosu od kog biste dugoročno mogli da živite. Ako očekivani scenario tako više ne ispada dobro, bolje je da to znate sada nego za godinu dana.
S koliko otpisa da računam?
To mnogo zavisi od asortimana: kod svježih pekarskih proizvoda, povrća i rashlađenih proizvoda mnogo je veći nego kod konzervi ili pića. U planu ga vrijedi računati kao udio u prodaji i za prve nedjelje upisati veći iznos, jer tada još ne znate koliko brzo se šta prodaje. Jedno je sigurno: otpis nije nula, a u poređenju s dobiti male prodavnice to je velika stavka. Poslije otvaranja bilježite ga s razlogom, pa ćete vidjeti da li planirani udio važi.
Mogu li da koristim gotov šablon biznis plana?
Da, za strukturu svakako — redoslijed poglavlja i pitanja su svuda uglavnom isti. Ali brojke nikad ne prepisujte iz šablona, jer pripadaju drugoj prodavnici, drugoj lokaciji i drugom tržištu. Popunjen primjer je koristan da pokaže koliko detaljno treba raditi. U vašem planu svaka brojka treba da ima izvor: posmatranje, ponudu, račun ili iskustvo slične prodavnice.
Šta ako ni očekivani scenario ne dostiže prag rentabilnosti?
Onda je plan uradio svoj posao, jer vas je na vrijeme upozorio. Pogledajte koji je faktor najosjetljiviji: zakupnina, troškovi zarada, miješana marža ili radno vrijeme. Često je dovoljna niža zakupnina, kraće radno vrijeme u slabim terminima ili dodavanje kategorije s višom maržom da se brojke preokrenu. Ako ništa ne pomaže, i to je dragocjen rezultat — „ne“ prije potpisivanja mnogo je jeftinije od zatvaranja poslije.
Šta da radim s planom poslije otvaranja?
Svakog mjeseca ga uporedite sa stvarnim brojkama: prodaja, broj kupaca, prosječna korpa, marža, otpis i sopstvena potrošnja. Ne tražite poklapanje, već smjer odstupanja, jer vam on govori gdje treba da intervenišete. Za to vam je potrebna evidencija koja prikazuje dnevnu prodaju po proizvodu i po kategoriji i koja može da stavi dva perioda jedan pored drugog. A na kraju prve godine prepišite plan sa stvarnim brojkama — za narednu godinu to će vam biti najbolja polazna tačka.
Izgovorite naziv proizvoda i već je na kasi.
Boltom App preuzima posao iza pulta. Proizvod nalazite po fotografiji ili tako što jednostavno izgovorite njegovo ime — bez kodova i bez papirića. Ono što ode s police ili u kantu bilježi se odmah tu, a ne u bilježnicu. Radi uz vašu postojeću kasu, a ne umjesto nje.
- Brzi kod s fotografijom — ili izgovorite naziv proizvoda i kasa će ga pronaći.
- Sopstvena potrošnja u tri dodira, zabilježena na ime osobe.
- Dnevni otpis s razlogom: isteklo, razbijeno, neupotrebljivo — sabrano u novcu.
Bez kartice · 2 minuta
